“Tibet je daleko, a ostale zemlje imaju svoje probleme i svoje strahove. Zbog toga je i logično očekivati da je pitanje Tibeta prepušteno samo vremenu i da će naposljetku pasti, neriješeno, u istoriju.
Tibet je dio ove zemlje i Tibetanci su ljudi, na svoj način vrlo civilizovani i nepobitno osjetljivi na stradanja. Usudio bih se reći da nema naroda koji je više stradao od završetka Drugog svjetskog rata. Njihovom stradanju još nije kraj, ono traje iz dana u dan. I trajaće, sve dok Kinezi ne napuste našu zemlju ili dok Tibetanci ne izumru kao rasa ili kao religijska zajednica.”
- Dalaj Lama, u Moja zemlja i moj narod
*****
Poznato je da su Sjeverni i Južni pol dvije krajnje tačke planete Zemlje, ali neki smatraju Tibet za treću krajnost zbog njegove nadmorske visine. Doline Tibeta se nalaze na većoj nadmorskoj visini od najviših planina u ostatku svijeta.
Ovom dalekom zemljom kulture, velikih prostranstava, zemljom hramova sa pozlaćenim krovovima i isprepleteno ukrašenih manastira, dominira drevni sveti grad Lasa, čije ime u prevodu znači “Sveto mjesto”. Lasa otvara vrata ka jednom od najfascinantnijih mjesta na zemlji- Tibetanski plato, ogromno područje jugozapadne Kine na preko 4000 metara nadmorske visine.
Poznat pod nazivom “Zemlja snjegova”, Tibet je drevna civilizacija koja ima svoju bogatu kulturnu i religijsku prošlost. Ovo obuhvata tibetanski jezik i specifičan tibetanski stil Budizma. Regionalni dijalekti se razlikuju širom Tibeta tako da je dijalekt iz Lase postao tibetanski službeni govorni jezik.
Tibet i Kinu veže duga istorija i tokom kratkih perioda u posljednjih 2000 godina Tibet se nalazio pod vladavinom Kine. U drugim periodima je Mongolsko carstvo vladalo objema državama. Kina je 1949. godine tražila pravo na Tibet kao dio “matične zemlje” uprkos očiglednim razlikama u kulturi, jeziku, identitetu, vlasti, policiji i partijskim tijelima. Godine 1997. kineske su vođe označile Budizam kao “stranu kulturu”.
Tibetanski Budizam je postao predmet konstantnog ispitivanja i kontrole od strane lokalne vlasti, policije i partijskih tijela. Od monaha i časnih sestara se zahtjeva da izdaju Dalaj Lamu, čije fotografije su zabranjene, a hapšenja i odvođenja u zatvor uobičajene su pojave za one koji ostaju odani i vezani za Dalaj Lamu. I dok Tibet i dalje ima mnogo toga da ponudi posjetiocima, njegovi prosvjetitelji, ostarjeli Dalaj Lama i mladi Karmapa, sada žive u Indiji dok su gradovi Tibeta naseljeni Kinezima (koji su nadbrojali domaće Tibetance i to čak sa pet na prema jedan u Lasi).
- Godine 1989. Dalaj Lama je osvojio Nobelovu nagradu za mir za napore da se uspostavi saradnja sa Kinom kako bi se pronašlo rješenje problema i postigao mir na Tibetu. Kroz rad Dalaj Lame, Ujedinjene Nacije su pozvale Kinu da razmisli o tome da se tibetanskom narodu omogući pravo na samoopredjeljenje.
Dalaj Lama: Tibetanci smatraju da je Tenzin Gyatso, 14-ti Dalaj Lama, živi Buda, utjelovljenje Chenrezig-a, Buda saosjećanja i njihov duhovni i građanski vođa. Tokom više od 40 godina izgnanstva, on je radio na tome da uzdigne međunarodnu svijest o Tibetu, te na promociji nenasilnih načina pomoću kojih bi Tibet ponovo stekao svoju slobodu.
Preuzeto sa www.davidbaileymbe.com
Tibet je dio ove zemlje i Tibetanci su ljudi, na svoj način vrlo civilizovani i nepobitno osjetljivi na stradanja. Usudio bih se reći da nema naroda koji je više stradao od završetka Drugog svjetskog rata. Njihovom stradanju još nije kraj, ono traje iz dana u dan. I trajaće, sve dok Kinezi ne napuste našu zemlju ili dok Tibetanci ne izumru kao rasa ili kao religijska zajednica.”
- Dalaj Lama, u Moja zemlja i moj narod
*****
Poznato je da su Sjeverni i Južni pol dvije krajnje tačke planete Zemlje, ali neki smatraju Tibet za treću krajnost zbog njegove nadmorske visine. Doline Tibeta se nalaze na većoj nadmorskoj visini od najviših planina u ostatku svijeta.
Ovom dalekom zemljom kulture, velikih prostranstava, zemljom hramova sa pozlaćenim krovovima i isprepleteno ukrašenih manastira, dominira drevni sveti grad Lasa, čije ime u prevodu znači “Sveto mjesto”. Lasa otvara vrata ka jednom od najfascinantnijih mjesta na zemlji- Tibetanski plato, ogromno područje jugozapadne Kine na preko 4000 metara nadmorske visine.
Poznat pod nazivom “Zemlja snjegova”, Tibet je drevna civilizacija koja ima svoju bogatu kulturnu i religijsku prošlost. Ovo obuhvata tibetanski jezik i specifičan tibetanski stil Budizma. Regionalni dijalekti se razlikuju širom Tibeta tako da je dijalekt iz Lase postao tibetanski službeni govorni jezik.
Tibet i Kinu veže duga istorija i tokom kratkih perioda u posljednjih 2000 godina Tibet se nalazio pod vladavinom Kine. U drugim periodima je Mongolsko carstvo vladalo objema državama. Kina je 1949. godine tražila pravo na Tibet kao dio “matične zemlje” uprkos očiglednim razlikama u kulturi, jeziku, identitetu, vlasti, policiji i partijskim tijelima. Godine 1997. kineske su vođe označile Budizam kao “stranu kulturu”.
Tibetanski Budizam je postao predmet konstantnog ispitivanja i kontrole od strane lokalne vlasti, policije i partijskih tijela. Od monaha i časnih sestara se zahtjeva da izdaju Dalaj Lamu, čije fotografije su zabranjene, a hapšenja i odvođenja u zatvor uobičajene su pojave za one koji ostaju odani i vezani za Dalaj Lamu. I dok Tibet i dalje ima mnogo toga da ponudi posjetiocima, njegovi prosvjetitelji, ostarjeli Dalaj Lama i mladi Karmapa, sada žive u Indiji dok su gradovi Tibeta naseljeni Kinezima (koji su nadbrojali domaće Tibetance i to čak sa pet na prema jedan u Lasi).
- Godine 1989. Dalaj Lama je osvojio Nobelovu nagradu za mir za napore da se uspostavi saradnja sa Kinom kako bi se pronašlo rješenje problema i postigao mir na Tibetu. Kroz rad Dalaj Lame, Ujedinjene Nacije su pozvale Kinu da razmisli o tome da se tibetanskom narodu omogući pravo na samoopredjeljenje.
Dalaj Lama: Tibetanci smatraju da je Tenzin Gyatso, 14-ti Dalaj Lama, živi Buda, utjelovljenje Chenrezig-a, Buda saosjećanja i njihov duhovni i građanski vođa. Tokom više od 40 godina izgnanstva, on je radio na tome da uzdigne međunarodnu svijest o Tibetu, te na promociji nenasilnih načina pomoću kojih bi Tibet ponovo stekao svoju slobodu.
Preuzeto sa www.davidbaileymbe.com
0 коментара:
Постави коментар